Wikirječnik:Pravila o standardizaciji

Od Wikirječnik
Idi na: navigaciju, pretragu

Pravila i pravopis

  • Pravila Wikirječnika su opuštenija jer svaka riječ, bila ona standardna ili ne, je ipak riječ bosanskog jezika i treba biti sadržana u Wikirječniku.

Velika i mala početna slova

  • Velikim početnim slovom pišu se (svi članovi) imena naroda, grupa naroda, plemena i pojedinih njihovih pripadnika:

Albanci, Albanac, Albanka; Bošnjaci, Bošnjak, Bošnjakinja; Nijemci, Nijemac, Njemica; Srbi, Srbin, Srpkinja;

U sastavu složenica ovakva se imena pišu malim slovom: nearap, neslaven, velikosrbin, velikohrvat, dok se polusloženički pišu uz prefiks pseudo: pseudo-Kinez.


  • Kada je riječ o dijelu nekoga naroda, član ispred ili iza imena naroda piše se malim početnim slovom:

vojvođanski Mađari, sarajevski Jevreji, Jevreji sefardi, Jevreji aškenazi (ali: Sefard, Aškenazi - kada se dio tog naroda imenuje jednom rječju).


  • Velikim početnim slovom pišu se zbirne imenice kao što su:

Slavenstvo (u značenju: svi Slaveni), ali slavenstvo (sa značenjem: slavenski osjećaj), Bošnjaštvo (u značenju: svi Bošnjaci), ali bošnjaštvo (sa značenjem: osjećaj pripadnosti Bošnjacima).


  • Velikim početnim slovom piše se ime Bog (Alah/Allah, Jahve, Milostivi, Samilosni, Vladar i dr.) pridjev od imena Bog: Božiji, kao i svi zamjenički oblici koji se odnose na Boga (On, Njega, Ga, Mu...). Nazivi koji zamjenjuju ime Boga također se pišu velikim početnim slovom, bez obzira nalaze li se sami ili uz ime na koje se odnose: Gospodar, Stvoritelj, Svevišnji; Bog Alah, Svevišnji Alah, Svemogući Stvoritelj.


  • Imena božanstva i mitoloških bića pišu se velikim početnim slovom: Bal, Hubel, Lat, Mars, Afrodita, Lucifer, Višnu.


  • U službi vlastitog imena piše se: Djevica, Gospa. Ako se ovakvi nazivi javljaju uz ime koje određuju, pišu se malim početnim slovom: gospa Marija.


  • Kao opće imenice bog, boginja, božica, sotona, šejtan i dr. pišu se malim početnim slovom.


  • Velikim početnim slovom piše se: Poslanik, Vjerovjesnik, Božiji Poslanik, Alahov Poslanik i sl. kada se time zamjenjuje ime vjerovjesnika Muhameda.


  • Velikim početnim slovom pišu se svi članovi (osim prijedloga i veznika) imena država (bilo da se navodi puno ime, bilo da se umjesto zvaničnoga javlja kraće ime): Bosna i Hercegovina (Republika Bosna i Hercegovina), Sjedinjene Američke Države, Republika Hrvatska, Ruska Federacija.


  • Za razliku od dvočlanih i višečlanih imena država, velikim početnim slovom piše se samo prvi član naziva svih ostalih upravnih jedinica (a od ostalih članova samo vlastita imena): Tuzlanski bazen, Srednjobosanski kanton, Bihaćki okrug, Muftijstvo travničko, Vrhbosanska nadbiskupija, Mostarska općina, ali Općina mostarska (u značenju njenog područja).


  • Upotreba velikog slova također se ograničava samo na prvi član u nazivu svih nepostojećih (bivših) upravnih tvorevina, osim ako su drugi članovi imena koja se pišu velikim slovom: Bosanski ejalet, Bosanski pašaluk, Osmansko carstvo (Otomanska imperija, Tursko carstvo), Banovina Hrvatska, Dubrovačka republika, Socijalističa federativna republika Jugoslavija; Imotski kadiluk, Savska banovina.

Izuzetno se velikim početnim slovom (budući da su naporedne, ravnopravne jedinice) pišu oba člana polusloženice Austro-Ugarska (ali: Austro-Ugarsko carstvo, Habsburška monarhija).


  • Velikim početnim slovom pišu se osobna imena ljudi (imena, prezimena, ustaljeni nadimci i druge riječi koje su postale sastavni dio imena ili se mogu upotrebljavati umjesto njega), osim odredbenih dijelova unutar tih imena:
  • imena i prezimena: Ćamil, Muhamed, Amira, Alija Đerzelez, Ebu-Sufjan b. Harb, Ebu-Ubejda el-Džerah, Karlo Veliki, Dumas Otac;
  • ustaljeni nadimci, imena odmila i sl.: Babo, Braco, Seka, Beba; Meho, Mehica, Minka, Ibrica, Selmica.

Kada se prezimena iz drugih jezika upotrebe s pomoćnom riječi (tj. odredbenim dijelom), a bez osobnoga imena, kako na početku tako i unutar rečenice, ta se pomoćna riječ (prijedlog, veznik ili član) piše velikim početnim slovom: Da Vinči; El-Buhari i sl.


  • Kada im se da posebno značenje, velikim početnim slovom pišu se riječi kao: Dobro, Dobrota, Istina, Sreća; Iseljenici, Pomagači te sintagma kao: Ploča neuništiva, Pravi put i dr.

U svome osnovnom značenju velikim početnim slovom piše se: Dženet, Džehenem, Šerijat. Tako i sintagma kao Sudnji dan i dr.


  • Imenice koje stoje uz lično ime kao oznake zanimanja, počasnih naslova, položaja i sl. pišu se malim početnim slovom: ban Borić, kralj Tvrtko, herceg Stjepan, did Radomir, Smail-aga, Ajvaz-dede, Husrev-beg, beg Ljubušak, Omer-paša, Hasan-efendija, Kadira-hanuma, sultan Mehmed, hadži Fadil, hafiz Emir, magistar Imamović, direktor Kovačević, doktor Zukić.

Glasovi

  • Nemojte da stavljate meka slova gdje trebaju da budu tvrda i obratno:
  • Na primjer: amiđa (nepravilno) umjesto amidža (pravilno)
  • Na primjer: čerka (ili kčerka) (nepravilno) umjesto ćerka (ili kćerka) (pravilno)

Glas h

  • Korištenje glasa h u mnogim riječima u bosanskome jeziku nije nepravilno. Ali, riječi koje mogu da koriste glas h mogu i da se pišu bez h ako se tako izgovaraju u nekim djelovima gdje se bosanski jezik govori. (Napr. mehko i meko). Preferencija korištenja glasa h je do korisnika. Iako su obadvije varijante smatrane jednakim ovdje, molimo Vas da na svakoj stranici koju uredite se držite nekakvog sloga, bilo to samo mehko ili samo meko. Nemojte ispravljati stranice na kojima je složeno korišten ili ne glas "h".
  • Upamtite da Wikirječnik ne prati standardizaciju bosanskog jezika strogo i ako se riječ može pisati na nekoliko načina, njene varijante (iako nisu smatrane kao standardne od strane standardizacionog momentuma) mogu biti korištene ovdje.

Glas j

  • Glas j se ne piše između i i o:
  • U riječima domaćeg porijekla u kojima o alternira sa l: bio (ali: bila), cio, činio, dio, dioba, dionik, govorio, hladio, mislio, mislioci, radio, radionica, želio;
  • U riječima stranog porijekla: avion, biblioteka, biologija, fioka, kamion, milion, marioneta, nacionalan (ali: nacija), patriotizam, stadion, studio (gen. jd. studija), violina;
  • U složenicama u kojima prvi dio završava na i, a drugi počinje samoglasnikom o: dioksid (grč. di = dva + oksid), priobalni, prionuti.

Znakovi

Tačka

Arapski brojevi:

  • Iza arapskih rednih brojeva ne piše se tačka onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa značenjem do, kosa crta, zagrada:
  • Pjesme ove forme su pjevali naši pjesnici Alija Šehović (1560-1646), Mehmed Fevzija (umro 1673) i drugi.
  • Diplomirao je 1979/80. godine.
  • Vidi na str. 8, 12, 15. i 114.
  • Da li je rođen 2004? (neispravno je: Da li je rođen 2004.?)

Rimski brojevi:

  • Tačka se ne piše iza rimskih brojeva, izuzev u nekim slučajevima. Naprimjer ispravno je pisati: Tvrko I Kotromanić, II gimnazija, IV korpus, futur I itd.
  • Tačka se piše iza rimskih brojeva kojima se označava redoslijed poglavlja, odjeljaka i sl., nastavljao se tekst u istom retku ili ne. I iza slova koja služe za označavanje redoslijeda poglavlja i sl. piše se tačka (ili jednostruka zagrada): II. Fonetika, A. Samoglasnici itd.

Crtica

  • Crtica se piše između sastavnih dijelova polusloženice: sahat-kula, bajram-namaz, Kotor-Varoš, Gazi Huserv-beg, reisul-ulema, bosansko-engleski rječnik, Husrev-begov, Zul-Karnejn.

Ostala važna pravila

  1. Nemojte da pišete složene pridjeve odvojeno (oni se pišu sastavljeno ili složeno kao jedna riječ):
    • Na primjer: austro-ugarski (nepravilno) umjesto austrougarski (pravilno)